Da li je žena slobodan član društva kao i muškarac

Alternativna Internet stranica jednom nedeljno objavljuje tekstove iz časopisa “Ženski pokret” koji je javnosti dostupan u digitalizovanoj građi kolekcije Narodne biblioteke Srbije. Tekstove prenosimo u izvornom obliku, bez izmena u gramatici, interpunkciji i terminima. Danas čitajte tekst “Da li je žena slobodan član društva kao i muškarac” iz broja 6 iz 1925. godine.


Feminizam je danas donekle nešto, na što mnoge intelektualne žene i muškarci gledaju istim očima, kojim gledaju na formalizam ili na skrajnji šovenizam. Feminizam u onoj svojoj političkoj formi kako se je pretežno prije rata shvaćao, bio je donekle postao samo šovenizam, kasnije, kad je u taj pokret pošla parola o ratobornosti prema muškarcu, činilo se kao da se je etički movens iz tog pokreta zaista izgubio.

Zato se može razumjeti, zašto su se od toga pokreta odvratile baš mnoge jake intelektualne žene i zašto su s mirom čovjeka koji negdje ima važan posao rekle: Radit ćemo svoj posao učnit ćemo svaka u svojoj struci štogod budemo mogle, nastojat ćemo, da izradimo svoj vlastiti život – i kad kultura dođe do jednog izvjesnog stepena nestati će i prema nama principa premoći i nastojanje da se jedan drugome podredi.

Izgleda možda malo nevjerovatno da je takvih izjava bilo , ali sam ih čula od jako kulturnih žena, koje su njima motivirale svoj nehajbeni stav. Njih napokon ne možete nazvati ni naivnima, jer koliko ima drugih članova društva kojima je nanešena nepravda i koji se isto tako ne bore.

Pogreška feminizma bila je, da su te žene toliko nastojale da prodru u detaljima, a princip ostao je neriješen. Pravo glasa, pravo na ulaženje u zvanja to su napokon samo detalji u sticanju jednakopravnosti. Nužni detalji, ali ipak samo detalji. Kad li se postavio princip? Žena kao individium ima pravo na sve ono, što prema zakononskome pojmu pripada uopće državljaninu ili svakom članu društva – taj bi princip uključio sve one druge detalje.

Kad pogledate zakonike evropskihi država, nalazite, da tu za ženu gotovo u svakom pravcu njezinog života postoje zakoni, koji se svi mogu da razumiju tek s jednog jedinog stanovišta. To stanovište jeste: “Postoji predpostavka, da je žena duševno nerazvijenija od muškarca i zato joj ne pripada potpuna ravnopravnost i individualna sloboda.”

Nikako se drukčije ne može razumijeti zakonik, koji danas vrijedi. Jer, kako da se shvati, da ono pravo, koje je kadkad najprimitivnije društveno pravo pojedinca muškarca, za ženu vrlo često ne postoji uopće.

Da shvatite težinu svega onoga, što je izraženo u principima po kojima je sastavljen zakonik, treba da sebi predočite, kako bi to bilo, da se taj isti princip postavi prema pripadnicima jedne rase koja živi u nekoj državi. Shvatit će te kad pomislite da u sposobnostima pojedinaca jedne rase, ima barem toliko varijacija, koliko ih ima u sposobnostima svih žena.

Pa kad dolaze oni, koji vele da ima zvanja u kojima žena i ne može da bude ravnopravna jer joj bilo čega nedostaje, onda im se može reći; “Ne radi se tu o detaljima, ne radi se nama ženama o tome, hoćemo li na pr. ući u politiku ili u svečenike, ili u mašiniste, jer svako zvanje od svih koja postoje, može biti jednako časno. Radi se o principu. “Neimanje prava galas nebi ponižavalo ni onda, kad bi se tom parolom oduzelo pravo glasa većinom ženama.

Danas je žena ponižena i u zakonu, i ponižena je običajima.

I oko borbe za princip nastala je donekle šutnja. Možda zato, jer su u zapadnim zemljama ženi dali one detalje, i sad još nije prodrlo shvaćanje činjenice, da je princip ostao neriješen. Možda je razlog i taj što mnoge žene ne ulaze u borbu i što sebi vele: Današnji je poredak u društvu takav, da ima mnogo ljudi, kojima su okrnjena prava – mnogi su sluge, koji bi mogli biti gospodari.

Danas je mnogo žena koje trpe od toga poniženja. Više nego što bi mislili oni, koji nisu zapitali one, koje ne govore. Pomislite na to, da žena koja stoji u zvanju dan na dan osjeća nepravdu. Osjeća je u zvanju gde nailazi na predrasude. – Te predrasude se strpljivim radom i vjerom u pravdu dadu maknuti. Ali mnogo je teže osjećanje nepravde kad nailazi na zakone pod koje bezuvjetno podpada. Tu ona stoji pred teškim kamenim zidom. Na taj zid ona nailazi kako u javnom životu, tako i privatnome. Dokazujući svoje pravo, napokon joj ne ostaje nego da u ogorčenju rekne: “Pa to je najprimitivnije pravo čovjeka.”

Možda bi žene kao pojedinci i mogli preći preko toga gledajući nepravde koje se događaju mnogim drugim ljudima i staležima ali taj princip nejednakosti koji je pobijedio u tolikim pravcima zakonika – on zapravo demoralizira druge, demoralizira kad bolje pogledate svakog muškarca kad od dječaka doraste i postane muškarac.

Idite i svratite pozornost na to. Ti mladići ulaze u život sa svom onom naivnošću i s poštovanjem nasprama ženi i susreću taj pravedni princip. Pogledajte, šta se tu psihološki događa, i vidjet ćete da ženama mora da bude stalo do toga, da se riješe toga načela, radi razvoja i radi onih, koji postaju nesretni verujući u to načelo.

Znam, da je o pitanju emancipacije već toliko pisano. Ali moram najprije naglasiti, da to nije tako važno hoće li žene sutra dobiti pravo glasa i mogućnost da se bave politikom. To su detalji. Treba da se riješi načelo, i onda će se iza toga zapriječiti sva druga pitanja, – treba da se riješi načelo. “Je li pravo da se održava princip podređenosti i da za ženu ne imaju svuda da vladaju zakoni o slobodnom čovjeku u društvu i u državi?


Prva žena profesor u Srbiji

O problemu celibata ženskih činovnika

O nasledstvu porodičnog imena

Prvo ustupanje univerzitetske katedre ženi: Čestitam vam gospođice, ušli ste u pakao

Iz Ženskog pokreta 1923: “U zagrljaju za novac”

Poreklo braka i porodice

Iz Ženskog pokreta: Njegoš o ženama

Iz Ženskog pokreta: Dositej o ženama

Iz Ženskog pokreta: Književna anketa o našoj ženi

U Ženskom pokretu: O ženi muslimanki

Iz Ženskog pokreta: Uzrok moralne nejednakosti između ljudi i žena

Književni pregled iz 1922: Moklerova dela i polemika o prostituciji

Zakon o advokatima i žene

“Nova pojava u našem društvu”: Promena vere radi ponovne bračne veze

Oslobođenje žene

Prava žene u porodici

Prava žena neće se izmoliti predstavkama već organizovanom i energičnom borbom

Mogu li žene doći na univerzitetsku katedru?

Učenice 1921. o sebi i modernoj ženi

“O emancipaciji ženskinja”

Jedna nepravda: “Dodatci na skupoću ženama državnim činovnicima”

Krivična odgovornost ženina

Srpska žena pred zakonom: O nasledstvu

Srpkinje i Opštinski izbori

Udruženje nastavnica srednjih i stručnih škola

Žensko pravo glasa

Zašto tražimo ženska prava? Žena i politika

Najzad

Uzalud

Prvi tekstovi Ženskog pokreta: Prava žena pred zakonom 1920.

Author: Alternativna

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *